U mnogim lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj evidentan je jaz između potrebnog i raspoloživog kvalificiranog kadra. Većini poduzeća potrebni su radnici sa srednjom stručnom spremom u metalskoj, elektro i prehrambenoj industriji te građevinarstvu, tekstilu, koži i obući. Nedostatak radne snage je evidentan u Republici Srpskoj.
Pokazala je to analiza Privredne komore RS o potrebama domaće privrede za kadrovima, a među ispitanicima su bila mala, srednja i velika poduzeća koja se suočavaju s nedostatkom radne snage.
“Praktično znanje maturanata i fakulteta je nedovoljno, tržište je zasićeno kadrovima koji ne zadovoljavaju potrebe gospodarstva, a sve je veći odljev kvalitetne radne snage“, pokazala je analiza PK.
Najviše fali radnika sa srednjom stručnom spremom
Uz nedostatak radnika sa srednjom stručnom spremom, srpskoj privredi, a posebno prerađivačkoj industriji, potreban je i visokoobrazovan kadar. Veliku je potražnja za inženjerima svih obrazovnih profila, posebno elektrotehnike, strojarstva i tehnologa u prehrambenoj, tekstilnoj i obućarskoj industriji.
Promatrano po lokalnim zajednicama, analiza pokazuje da su Banja Luci potrebni svi profili, od trgovaca, zidara, bravara, konobara, pekara do informatičara, vozača i CNC tehničara, stolara, autoelektričara, montere i šumarskih tehničara. Između ostalog, u mnogim općinama nedostaju stolari, keramičari, armirači i zavarivači.
U analizi se navodi da će ubrzani tehnološki razvoj, posebice u djelatnostima u kojima je proces digitalizacije na visokoj razini, zahtijevati uvođenje novih zanimanja, ali i brže izmjene nastavnih planova i programa.
S obzirom da je sustav redovitog školovanja i formalnog obrazovanja dugotrajan proces, uz nedostajuće profile zanimanja, gospodarstvenici ističu da je potrebno kontinuirano usavršavanje zaposlenika kako bi se tržište rada što brže prilagodilo potrebama gospodarstva.
Osnovan Edukativni centar Privredne komore RS
To je, kako navode u Komori, bio povod za osnivanje Edukativnog centra “Edukativni centar Privredne komore RS” s ciljem pronalaženja načina za rješavanje problema nedostatka kvalificirane radne snage.
U Uniji udruženja poslodavaca RS ističu da nije novost da svuda nedostaju svi profili radnika.
“Činjenica je da imamo više slobodnih radnih mjesta nego radnika i neki će morati zatvoriti tvrtke ako ne daju bolje plaće. S jedne strane su male plaće, ali ima i odlazaka gdje primanja nisu mala”, rekao je za Glas Srpske predsjednik Sindikata Saša Trivić.
Gotovo da nema grada ili općine u kojoj ne nedostaje konobara i kuhara, a član Upravnog odbora Udruge poslodavaca u oblasti ugostiteljstva i turizma RS “Horeka” Zlatan Tatić rekao je da vlasnici brojnih manjih lokala, koji zapošljavaju do tri radnika, zatvaraju jer neće imati tko raditi.
“Situacija je dramatična, iz dana u dan je sve više radnika, a radnika nema. Ljeto još nije počelo, a ako pogledate u banjalučkim lokalima rade uglavnom samo odrasli konobari i djeca koja su završila srednju školu. Teško ćete dočekati iskusnog iako su plaće povećane, oni koji su kušali rad na moru nemaju namjeru ovdje ljetovati”, upozorio je Tatić.
Izrazio je nadu da će u Banjoj Luci ove godine biti upisano barem jedno odjeljenje konobara, s obzirom da je to zanimanje uvršteno na listu deficitarnih i da se radnici Ugostiteljsko-trgovinsko-turističke škole Banja Luka maksimalno trude da promoviraju tu profesiju.
U školama kažu da se oslanjaju samo na dobru promociju struke te da će na taj način doći do učenika i njihovih roditelja.
“U planu je cijeli niz zanata, a vidjet ćemo kakav će biti odaziv učenika. U ponudi je nekoliko trogodišnjih zanimanja, od fasadera, keramičara do montera suhozida”, rekao je Ljuban Bajić, predsjednik GO Banja Luka, ravnatelj srednje škole.
Broj zaposlenih u RS-u
Prema podacima Privredne komore RS, prosječan broj zaposlenih u Srpskoj u prošloj godini iznosio je 279.030 osoba, što je za 4.803 osobe ili 1,8 posto više od prosječnog broja zaposlenih u 2020. godini.
Najveći udio u ukupnom broju zaposlenih ima prerađivačka industrija, 21,1 posto, a u strukturi zaposlenih u prerađivačkoj industriji najveći udio je u području proizvodnje hrane.
nezavisne.com / kapital+