Danas u cijelome svijetu u različitim djelatnostima radi oko 2,8 milijuna robota. Čovječanstvo se trenutno nalazi u tzv. četvrtoj industrijskoj revoluciji (Industrija 4.0) za koju je karakteristična upotreba visoke tehnologije u proizvodnji i pružanju usluga. Bez obzira što smo tek zagazili u četvrtu, već moramo voditi računa o petoj industrijskoj revoluciji (Industrija 5.0) gdje će roboti i radnici morati raditi zajedno.
Prije nego uđemo dublje u Industriju 5.0 ukratko ćemo predstaviti prethodne industrijske revolucije.
Industrijske revolucije
Predindustrijalizacija (ručna proizvodnja)
Prvoj industrijskoj proizvodnji prethodila je jednostavna “primitivna” proizvodnja. Tisućama godina, prateći razvoj ljudske civilizacije, većina ljudi živjela je i radila na malim
seoskim imanjima. Proizvodnja se uglavnom odnosila za vlastite potrebe i ograničenu razmjenu dobara.
Do prve industrijske revolucije postupno se u ruralnim sredinama razvija kućna radinost. Naime, višak slobodnog vremena nakon rada u poljoprivredi brojne obitelji su posvećivale manufakturnim poslovima poput tkanja, šivanja i raznih drugih poslova u tekstilnoj manufakturi.
Industrijska revolucija (Industrija 1.0)
Sama industrijska revolucija, (1760 – 1870.), u svojoj biti, bila je revolucija u tehnologiji, koja je značajno i kontinuirano povećavala produktivnost po glavi (per capita).
Glavni izum koji je obilježio industrijsku revoluciju bio je parni stroj. Prije njegovog izuma za pokretanje strojeva koristile su se životinje ili snaga vode. Parni stroj omogućio je korištenje novog izvora energije, pare, stvarane spaljivanjem ugljena.
Britanski izumitelj Thomas Newcomen konstruirao je 1712. prvi funkcionalni parni stroj, koji je, pokretan ugljenom, služio za ispumpavanje vode iz rudnika. U širu primjenu parni stroj je ušao tek nakon što je usavršen izumima Jamesa Watta, koji je svoj parni stroj patentirao 1769. godine.
Novi parni strojevi su vrlo brzo pronašli primjenu u tvornicama, rudnicima i prometu što je dovelo do enormnoga povećanja proizvodnje i trgovine.
Druga industrijska revolucija (Industrija 2.0)
Druga industrijska revolucija bilo je razdoblje važnih industrijskih, društvenih i ekonomskih promjena koje su nastale nakon prve faze industrijske revolucije koja je započela u Velikoj Britaniji. Većina autora navodi da je trajala između 1870. i 1970. godine.
Za drugu industrijsku revoluciju karakteristična je upotreba nafte, plina i električne energije te brojni znanstveni i tehnološki pronalasci koji su doveli do ubrzanog rasta proizvodnje. Glavne tehnologije u ovom razdoblju su: motor sa unutrašnjim izgaranjem, električni strojevi i kemijski proizvodi.
Dolazi do rasta stanovništva a posljedično i gradova. Također, nastaje i kapitalizam, koji dovodi do sve većeg jaza između bogatih i siromašnih.
U ovom razdoblju iskristalizirale su se velike industrijske i ekonomske sila poput Njemačke, Francuske, Sjedinjenih Država i Japana.
Treća industrijska revolucija (Industrija 3.0)
Treća industrijska revolucija (Industrija 3.0) započinje oko 1970. godine. Definirana je promjenama koje su se dogodile u sektorima koji su toliko prisutni u svakodnevnom životu mnogih ljudi, poput komunikacija ili energije.
Ovo razdoblje karakterizira informacijska tehnologija, upravljanje znanjem i rast mikroelektronike i uslužnih djelatnosti. Sve više se razvijaju sustavi masovnog prijevoza, telekomunikacija i mreža.
Zahvaljujući novim tehnologijama, prije svega internetu, tržište se globalizira. Sve više se priča o obnovljivim izvorima energije (zelena energija) dok se fosilna goriva potiskuju.
Četvrta industrijska revolucija (Industrija 4.0)
Četvrta industrijska revolucija (Industrija 4.0) razdoblje je intenzivne digitalizacije: od digitalnog povezivanja proizvoda i usluga, nastajanja “pametnih” gradova i tvornica do automatizacije poslova i usluga unutar naših domova i na poslu. Pojam Industrije 4.0 i ulaska u nju po prvi put se spominje u Njemačkoj 2011. godine.
Zasniva se na umjetnoj inteligenciji, robotici, primjeni strojnog učenja i posebno dubokog učenja. Prikupljanje i analiza podataka na temelju kojih se donose odluke postaje sve važnije.
Sva dosadašnja postignuća u područjima robotike, umjetne inteligencije i strojnog učenja, nanotehnologije, genetike i biotehnologije, sada se povezuju u četvrtoj industrijskoj revoluciji. Sve ovo sinergijski dovodi do ogromnih promjena u svijetu.
Potrošači pozdravljaju praktičnu stranu novih tehnologija, ali oprezni su kad je riječ o osobnoj privatnosti i narušavanju iste.
Peta industrijska revolucija (Industrija 5.0)
Pojednostavljeno rečeno Peta industrijska revolucija (Industrija 5.0) smatra se sljedećom industrijskom evolucijom, čiji je cilj iskoristiti kreativnost ljudskih stručnjaka u suradnji s učinkovitim, inteligentnim i točnim strojevima. Ideja pete industrijske revolucije plasirana je u javni prostor 2015. godine.
Čovjek je opet u fokusu
Tijekom Industrije 4.0, cilj je bio minimizirati ljudsko sudjelovanje i dati prioritet automatizaciji procesa. Do određene mjere, ljudi su bili dovedeni u poziciju u kojoj su se natjecali sa strojevima. U mnogim slučajevima ljudi su postajali podređeni pa čak marginalizirani što je dovelo do nezadovoljstva i otkaza.
U slučaju Industrije 5.0, ovaj trend je obrnut: cilj je uspostaviti ravnotežu u kojoj interakcija stroja i ljudi može ponuditi najveće koristi.
Mnogi tehnički vizionari vjeruju da će Industrija 5.0 vratiti ljudski dodir u proizvodnu industriju. To znači da će doći do spajanja brzih i točnih strojeva i kritičkog, kognitivnog razmišljanja koje je svojstveno ljudima. Masovna personalizacija još je jedan važan doprinos industrije 5.0, u kojem kupci mogu preferirati personalizirane i prilagođene proizvode prema svom ukusu i potrebama.
Posebna pažnja se poklanja zelenoj energiji i obnovljivim resursima s ciljem očuvanja okoline i u tom polju bi ova industrijska revolucija trebala učiniti značajan iskorak u odnosu na prethodnu.
Industrija 5.0 nije hir, već novi način razumijevanja proizvodnje koji ima produktivne, ekonomske i komercijalne posljedice. Stoga će tvrtke koje ne prilagode svoju proizvodnju prema tvorničkom modelu 5.0 uskoro zastarjeti, budući da neće moći iskoristiti konkurentske prednosti koje ona nudi.
Industrija 5.0 i njezine prednosti
Personalizacija i kreativnost
Industrija 5.0 iskoristit će potencijal tehnologije, ali će također pronaći prostor za ideje i kreativnost ljudskog faktora. Udruženo, to će dati bolji personaliziraniji rezultat odnosno proizvod.
Optimizacija i smanjenje troškova
Industrija 5.0 će nastaviti koristiti brojna poboljšanja iz prethodnih industrija no istodobno će zahvaljujući ljudskom umu tragati za poslovnim modelima koji koriste najmanje resursa za ostvarivanje najveće dobiti.
Očuvanje okoliša i zelena rješenja
Prethodne industrije (posebno prve tri) nisu bile usmjerena na zaštitu okoliša kao prioritet. Uz Industriju 5.0 i nove korporativne tehnologije ovaj trend se mijenja. Politike minimalnog stvaranja otpada i upravljanja njime postaju jako bitne, čineći time organizaciju učinkovitijom a okoliš “zelenijim”.
Stvaranje novih radnih mjesta
Očekuje se i stvaranje mnogih radnih mjesta vezanih uz interakciju s robotskim sustavima i umjetnom inteligencijom, naravno među ostalim tehnologijama.
Vraćanje čovjeka u fokus
Umjesto da se usredotočuje samo na ekonomske rezultate tehnologije, Industrija 5.0 ima za cilj staviti ljudske interese i potrebe u srce proizvodnog procesa. Tehnologija ne samo da ne bi trebala štetiti ili zadirati u radnička prava, već bi trebala pomoći u prilagodbi procesa radniku.
Kako prijeći u Industriju 5.0?
Osposobljeno osoblje
Prije svega potrebno je imati obrazovano i osposobljeno osoblje. Poznavanje robotike i umjetne inteligencija bit će krucijalno a oni koji posjeduju te kvalifikacije bit će iznimno traženi i plaćeni.
Tvrtke će sve više ulagati u obrazovanje putem virtualnih tehnologija što će im donijeti značajne uštede.
Odgovarajuća tehnologija (roboti)
Druga bitna stavka za prelazak u Industriju 5.0 predstavljaju roboti koji su dizajnirani za jednostavnu i intuitivnu interakciju s ljudima.
Na određeni način roboti će djelovati kao asistenti, sposobni su promatrati ljudske postupke i replicirati ih, pomažući operaterima.
Naravno, roboti će obavljati i sve one komplicirane i opasne poslove gdje bi ljudsko zdravlje moglo biti ugroženo.