Često možemo čuti ili pročitati kako je nekoj državi povećan ili smanjen kreditni rejting. Što to konkretno znači, koje su benificije ili posljedice povećanja odnosno smanjenja kreditnog rjetinga, tko uopće dodjeljuje kreditni rejting nekoj državi i još mnogo toga saznajte u nastavku.
Kreditni rejting se definira kao neovisno mišljenje o kreditnom riziku, odnosno procjenu mogućnosti i volje dužnika u ovom slučaju države da u cijelosti i pravodobno podmiri sve dospjele obveze.
Tko dodjeljuje kreditni rejting državama?
Kreditni rejting državama dodjeljuju tri najveće i najpoznatije svjetske agencije za dodjelu kreditnog rejtinga: Standard & Poor’s, Fitch Ratings, i Moody’s. Sve tri agencije su osnovane i imaju sjedište u Sjedinjenim Američkim Državama (Fitch ima i u Londonu) i sve ćemo ih predstaviti u narednim redovima.
S&P Global Ratings je američka agencija za istraživanje, analizu i procjenu kreditnog rejtinga država. Dio je S&P Global grupacije koji se bavi raznim financijskim istraživanjem, analizama tržišta dionica, obveznica i roba i sl. Iako su i Fitch i Moody’s ogromne agencije S&P se ipak smatra najvećom od njih. S&P je osnovao Henry Varnum Poor 1860. godine dok im je sjedište u New Yorku u SAD-u. Rade procjenu kreditnog rejtinga za 130 država
Fitch Ratings je također američka agencija koja se bavi analizom, istraživanjem i procjenom kreditnog rejtinga. Osnovao ju je John Knowles Fitch 1914. godine a sjedište joj je u New Yorku i Londonu.
Moody’s je također američka agencija specijalizirana za istraživanja i analize financijskih tržišta i ocjenu kreditnog rejtinga. Osnovana je 1907. godine i u cijelosti je u prvatnom vlasništvu kao i prethodne dvije agencije.
Što sve kreditne agencije uzimaju u obzir prilikom ocjene?
Pri dodjeli kreditnog rejtinga državama agencije, između ostalog, uzimaju u obzir: prihode i gospodarsku strukturu, očekivani gospodarski rast, monetarnu i fiskalnu fleksibilnost, vanjsku likvidnost, političke rizike, zaduženost javnog i privatnog sektora, zaduženost državnih tvrtki.
Agencije za kreditni rejting svoja mišljenja o kreditnom riziku određenog dužnika ili financijskog instrumenta određuju kreditnim rejtinzima koji su označeni simbolima, tj. slovima, brojevima ili njihovom kombinacijom. Dugoročni rejtinzi navedenih agencija podijeljeni su u dva osnovna razreda: investicijski i špekulativni. U tablici ispod navodimo oznake kojima se agencije koriste prilikom davanja ocjena.
Primjerice, kreditni rejting Njemačke je AAA (najviša kreditna kvaliteta – investicijski rejting) što znači da Njemačka svoje dugoročne obaveze (npr. izdane obveznice) može uredno, navrijeme i sa sigurnošću servisirati. Budući da je povrat za investitore relativno siguran i prinosi na takve obveznice će biti mali (uz nisku kamatnu stopu).
Kreditni rejting zemlja u okruženju
Slovenija ima kreditni rejting AA (visoka kreditna kvaliteta – investicijski rejting), što znači da se nalazi u drugoj, slabijoj kategoriji od Njemačke no visoka ocjena sugerira da je zemlja relativno sigurna za ulagače i da ne bi trebalo biti problema sa servisiranjem obaveza. Slovenija je odavno u Europskoj uniji što svakako doprinosi ovako visokoj ocjeni.
Hrvatska prema S&P ima ocjenu BBB (adekvatna kreditna kvaliteta – investicijski rejting) znači da Hrvatska ima solidan potencijal za vraćanje dospjelih dugovanja, ali da se u slučajevima teških ekonomskih uvjeta stanje može brzo pogoršati i oslabiti potencijal za vraćanje duga, tj. odvesti zemlju natrag u junk status (status smeća). Zahvaljujući trenutnoj ocjeni Hrvatska se može zaduživati na globalnom tržištu no skuplje nego Slovenija jer investitori za veći rizik traže veći povrat.
Bosna i Hercegovina prema S&P ima ocjenu B (špekulativni rejting) što znači da se nalazi dvije kategorije ispod Hrvatske, točnije nalazi se u špekulativnoj kategoriji. Posjeduje špekulativnu kreditnu sposobnost i nije izvjesno da će svoje kreditne obaveze moći uredno servisirati. Zbog toga se vlasti u BiH zadužuju po jako visokim kamatnim stopama, često i kod komarcijalnih banaka po nepovoljnim uvjetima. Razlog ovako loše ocjene krije se između ostaloga u političkoj nesigurnosti, neprovođenju reformi i visokoj i razgranatoj korupciji.
Srbija prema S&P ima ocjenu BB+, što je bolje od Bosne i Hercegovine, no njezina kreditna sposobnost je i dalje špekulativnog karaktera ali sa stabilnim izgledima da prijeđe u investicijsku kategoriju. Isto tako da bi se to dogodilo, potrebno je provesti ozbiljnu reformu u raznim sektorima.
Jesu li ocjene agencija objektivne?
Trebale bi biti no… Sve tri agencije su u privatnom vlasništvu, a države i korporacije za njihove usluge plaćaju značajne novčane iznose što u startu budi tračak sumnje u njihovu objektivnost. Zbog zavaravajućih visokih ocjena koje su davale nevjerodostojnim ulaganjima ranije u prošlosti, pogotovo 2008. godine kada je nastupila financijska kriza agencije su bile na meti mnogobrojnih kritika javnosti.
Ipak, trenutni sustav je takav, ostat će takav vjerojatno još dugo, agencije su međunarodno priznate i njihovo mjšljenje se uvažava.