Najveći dio svjetskog burzovnog poslovanja odvija se u ova tri velika grada: New Yorku, Londonu i Tokiju.
Najvažnije svjetsko središte trgovine vrijednosnih papira nalazi se u New Yorku, pod nazivom New York Stock Exchange. Mega popularnosti ove burze značajno je pridonijela američka filmska industrija.
Ostale burze, pa čak i one najpoznatije u Europi i Aziji manje su po veličini prometa, ali i prema broju poduzeća uvrštenih u kotacije.
Tržišna kretanja na ovim velikim burzama ne utječu samo na stanje u nacionalnom
gospodarstvu unutar kojeg se nalaze, već imaju golem utjecaj i na cjelokupno svjetsko gospodarstvo.
U narednim redovima predstavit ćemo ukratko tri najveće svjetske burze kao i nekoliko regionalnih burzi.
New York Stock Exchange
New York Stock Exchange (skraćeno: NYSE) je najveća i najpoznatija svjetska burza. Iz naziva ove burze lako je zaključiti da joj je sjedište u američkom gradu New Yorku u legendarnoj ulici Wall Street, broj 11, Donji Manhattan. Osnovana je 1792. godine i trenutno se na njoj trguje dionicama više od 2400 poduzeća.
Prvo trgovanje na ovoj burzi odigralo se davne 1792. godine kada su praktički pod jednim stablom u ulici Wall Street 24 trgovca dionicama potpisala svojevrsni sporazum. Zatim je za 200 dolara iznajmljena jedna soba kako bi se buduće trgovine dionicama lakše mogle odvijati. Sve ostalo je povijest.
Tijekom svog djelovanja ova burza je zbog rasta prometa više puta mijenjala svoju adresu seleći se u sve veće prostorije ili novoizgrađene zgrade ali uvijek ostajući u istoj Wall Street ulici.
Burza je rasla s gospodarstvom, potpomognuta raznim tehnološkim izumima kao što su električni burzovni tickeri (1867.) kojima su trgovački podiji bili povezani s uredima brokera i njihovim klijentima. Kasnije dolaze telefoni i računala koji čitavu stvar olakšavaju i dižu na višu razinu.
Bez obzira na sav tehnološki napredak na Njujorškoj burzi i dalje smatraju ljudski faktor najvažnijim dijelom svoga poslovanja.
Današnja zgrada u kojoj se nalazi Njujorška burza dovršena je 1903. godine, a projektirao ju je George B. Post, poznati američki arhitekt koji je djelovao na prijelazu u 20. stoljeće. Nažalost, ova zgrada je jedna od rijetkih njegovih djela koja je opstala sve do današnjih dana.
Značajno mjesto imaju mediji
Značajan dio trgovačkog prostora na NYSE posvećen je medijima, tako primjerice CNBC i CNN imaju najatraktivnije prostore s kojih svakodnevno izvještavaju javnost.
Burzom upravlja Odbor guvernera, a poslovanje regulira državna komisija za vrijednosne papire (SEC). Za NYSE se često kaže da je to burza koja mijenja svijet.
Da bi neka kompanija mogla izlistati svoje dionice na ovu burzu nakon što podnese zahtjev mora zadovoljiti čitav niz strogih uvjeta.
Na ovoj burzi se trguje dionicama, obveznicama i opcijama. Burza ima tri glavna i više sporednih indeksa cijena vrijednosnih papira. Glavni su Dow Jones indeks, S&P 500 indeks i NYSE Composite indeks kojima se prati stanje i smjer kretanja na tržištu.
Burza je otvorena od ponedjeljka do petka, a radno vrijeme je od 09:30 h ujutro do 16:00 sati poslijepodne.
Trenutna tržišna kapitalizacija Njujorške burze iznosi 24.1 trilijuna dolara.
London Stock Exchange
London Stock Exchange (LSE) najznačajnija je europska, a ujedno i jedna od najpoznatijih i najznačajnih svjetskih burzi vrijednosnih papira. Smještena je na trgu Paternoster Square, nedaleko Katedrale sv. Pavla u Londonu.
Londonska burza nastala je u kafićima Londona u 17. stoljeću, gdje su se sastajali ljudi koji su željeli investirati ili prikupiti novac pa su zatim kupovali ili prodavali dionice dioničkih društava.
Na Londonskoj burzi kotira više od 2.200 dionica odnosno kompanija iz više od 60 zemalja diljem svijeta. Trgovanje se odvija elektroničkim putem. Burza je otvorena od ponedjeljka do petka, a radno vrijeme je od 08:00 do 16:30 sati. Blagdani i neradni dani se unaprijed najavljuju.
Londonska burza kao glavno mjesto trgovanja vrijednosnim papirima u Velikoj Britaniji
broji više od 5.000 članova. Za razliku od burze u New Yorku broj članova burze u Londonu nije fiksan.
Najznačajniji indeksi su: FTSE 100 Index (najznačajniji indeks), FTSE 250, FTSE 350, FTSE SmallCap Index. FTSE 100 Index je jedan od najznačajniji svjetskih indeksa koji uključuje dionice značajnih svjetskih kompanija koji imaju ogroman utjecaj na gospodarska kretanja u svijetu.
Danas burzom upravlja London Stock Exchange Group (LSEG).
Tokyo Stock Exchange (TSE)
Tokijska burza započinje s trgovinom dionicama 15. svibnja 1878. godine. Prema tržišnoj kapitalizaciji trenutno čvrsto drži svoju poziciju najjačeg financijskog tržišta u Japanu, dok je među svjetskim financijskim tržištima rangirana na trećem mjestu. Na svom vrhuncu u kasnim 1980-im Tokyo Stock Exchange bila je daleko najveća svjetska burza.
Tokijska burza podijeljena je na sekcije. Zahtjevi koje poduzeća moraju ispuniti da bi mogla kotirati u npr. Drugoj sekciji nisu tako strogi kao za uvrštenje u Prvu sekciju. Sve najvažnije japanske multinacionalne korporacije kotiraju u Prvoj sekciji.
Najpoznatiji indeks Tokijske burze je Nikkei 225 poznat još pod nazivom Nikkei Stock
Average koji je priznati reprezentativni pokazatelj stanja na japanskom tržištu dionica.
Regionalne burze
Zagrebačka burza
Zagrebačka burza neformalno postoji od 15. lipnja 1907., kada je djelovala u sklopu tadašnje Trgovačke komore pod nazivom ‘Sekcija za promet efektima i robom’. Trgovalo se dionicama i drugim vrijednosnicama, valutama i robom, a tijekom I. svjetskog rata Zagrebačka burza ne posluje, da bi 1918. ponovno započela s radom pod nazivom ‘Zagrebačka burza za robu i vrednote’. Burza je uživala ugled stranih klijenata, osobito iz Beča i Praga, postavljajući tako temelj jakog domaćeg bankarskog i financijskog sustava uopće.
Najznačajniji dionički indeksi na Zagrebačkoj burzi su CROBEX, CROBEX10, CROBEX10tr te sektorski indeksi: CROBEXnutris (proizvodnja i prerada hrane), CROBEXindustrija (industrijska proizvodnja), CROBEXkonstrukt (građevinarstvo), CROBEXtransport i CROBEXturist. Najvažniji obveznički indeks je CROBIS.
Ukupna tržišna kapitalizacija svih dionica na Zagrebačkoj burzi iznosi 257.108,95 mil. kuna čime spada među najveće burze na balkanu
Sarajevska burza (SASE)
Sarajevska burza (berza) najznačajnija je burza vrijednosnih papira u Bosni i Hercegovini. Osnovana je 13. rujna 2001. godine, dok je službeno trgovanje počelo dana 12. travnja 2002. godine.
Zbog nerazvijenosti tržišta dnevni burzovni promet bilježi značajne varijacije, a kreće se prosječno od 30.000 – 500.000 Konvertibilnih maraka (oko 250.000 eura). Burza je organizirana kao dioničko društvo.
Najviše se trguje dionicama, dok ostalo čine udjeli u zatvorenim investicijskim fondovima te obveznice. Trgovanje se u potpunosti odvija elektroničkim putem radnim danima od 8:00 do 13:30 sati.
Na Burzi postoje 4 indeska: BFIX, SASX-10, SASX-30 te BATX.
Uz Sarajevsku burzu u BiH djeluje i Banjalučka burza (berza).
Beogradska burza (Berza)
Beogradska burza je mješovita burza sa sjedištem u Beogradu. Osnovana je kao dioničarsko društvo, čiji su osnivači bili tadašnja Savezna Republika Jugoslavija, Srbija, i pedesetak banaka i osiguravajućih društava.
Prvobitno je osnovana još 21.11.1894. godine, ali su prve transakcije obavljene tek 1895. godine.
Najznačajniji indeksi su BELEXline i BELEX15 indeks najlikvidnijih dionica.