U zadnje vrijeme razni mediji puni su priloga i tekstova u kojima se spominje riječ inflacija. Što je inflacija zapravo, kako nastaje i kakav je njezin utjecaj na gospodarstvo i stanovništvo saznajte u nastavku.
Inflacija (definicija)
Inflacija (lat. inflatio: napuhivanje, nadimanje), je porast opće razine cijena zbog viška potražnje nad ponudom, povezan s porastom ponude novca i padom vrijednosti novčane jedinice u određenom vremenskom razdoblju.
Vjerojatno ste mogli čuti kako kako je novac prije vrijedio više, odnosno da se za isti novčani iznos moglo uzeti puno više dobara. Frazu “Za 100 KM (EUR, USD) nekad smo punili kolica a danas jedva vrećicu…” ste vjerojatno čuli mnogo puta. Zašto je to tako? Zato što su rasle cijene hrane, stanovanja, goriva i usluga koje svaki dan koristimo. Taj rast cijena naziva se inflacijom koja direktno smanjuje kupovnu moć novca. Ozbiljno povećanje potrošačkih cijena može usporiti gospodarstvo, ali inflaciju ne treba uvijek smatrati neugodnom pojavom.
Uzroci inflacije
Uzroci inflacije mogu biti višestruki i predmet su rasprava ekonomskih stručnjaka. Visoke stope inflacije najčešće su prouzročene političkim odlukama u situacijama u kojima država ne može namaknuti prihode iz drugih izvora pa se odlučuje na “tiskanje novca”. Do inflacije može doći i zbog želje vlasti da tiskanjem novca i kupovinom stranih valuta i obveznica izazovu devalvaciju kako bi povećali konkurentnost vlastitih proizvoda. Ako druge države odgovore istom mjerom može doći do valutnog rata, što može dovesti do inflacije u većem broju država.
Isto tako do inflacije će doći ako su se značajno poremetili odnosi između potražnje i ponude raznih dobara na nekom tržištu. Ukoliko je potražnja značajno veća od ponude dolazi do povećanja cijene tih dobara i usluga. S druge strane, porast nominalnih nadnica, porast cijena inputa i energije i promjena deviznih tečajeva dovode do inflacije troškova što dovodi do začaranog kruga i konstantnog pritiska na rast cijena.
Kako se računa (mjeri) inflacija
Inflacija se mjeri kontinuiranim promatranjem cijene potrošačke košare kroz godine. Najpopularniji pokazatelj za izračunavanje inflacije je Indeks potrošačkih cijena (CPI), ali postoje i drugi pokazatelji za mjerenje rasta cijena, poput indeksa cijena proizvođača, indeksa veleprodajnih cijena i mnogi drugi.
Indeks potrošačkih cijena (CPI) mjeri postotnu promjenu cijene košarice roba i usluga koje kućanstva često kupuju uspoređujući dobiveni rezultat s prethodnim godinama. U indeks potrošačkih cijena ulaze sljedeća dobra i usluge: hrana i bezalkoholna pića; odjeća i obuća; stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva; pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva; zdravstvene usluge; prijevoz; komunikacije; rekreacija; obrazovanje.
Vrste inflacije
U ekonomskoj literaturi obično nalazimo sljedeće vrste inflacije:
- Niska inflacija, godišnja stopa na razini ispod 5%,
- Umjerena inflacija, godišnja stopa između 5% i 10%,
- Galopirajuća inflacija, godišnja stopa iznad 10% godišnje.
- Hiperinflacija, stopa inflacije veća od 50% mjesečno.
Države raznim ekonomskim alatima (fiskalnim i monetarnim politikama) nastoje se držati inflaciju na niskoj razini, pa se u posljednje vrijeme posebno naglašava stabilnost cijena kao glavni ekonomski cilj. Umjerena inflacija može povoljno djelovati na rast proizvodnje, investicija i zaposlenosti, pa je često poželjna. Visoka inflacija, a posebno hiperinflacija, izrazito negativno djeluje na gospodarstvo i otežava vođenje ekonomske politike. Inflacija se dovodi u prihvatljive granice mjerama tzv. antiinflacijske politike ili politike dezinflacije.
Kao prmjere hiperinflacije navodimo Njemačku (1920. god.), Zimbabve (2000. god.) i Venezuelu (2010. god.) Bugarska je dva puta dostigla hiperinflaciju, prvi put 1991. godine kada je zabilježena inflacija od 123% i 1997. kada je inflacija iznosila nevjerojatnih 242% (mjesečna inflacije).
Je li inflacija loša za sve?
Svi različito percipiraju inflaciju ovisno o vrsti imovine koju posjeduju. Za nekoga tko ulaže u nekretnine ili robu, inflacija znači da je cijena njihove imovine s vremenom veća. Na one koji posjeduju gotovinu, na njih može negativno utjecati inflacija jer se vrijednost njihovog novca smanjuje.
Stagflacija
Uz inflaciju se često spominje i stagflacija. Stagflacija je stanje države ili područja monetarne unije u kojem se gospodarstvo istodobno nalazi u stanju stagnacije i inflacije. Pojam dolazi iz područja makroekonomije koji opisuje razdoblje visoke inflacije, dok s druge strane nacionalni proizvod pada ili se barem ne povećava. Gospodarstvo tada ne raste ili čak pada, stopa nezaposlenosti se zadržava na istoj razini, ali ipak se povećava razina cijena.
Deflacija
Deflacija je pojava suprotna inflaciji, a označava pad opće cjenovne razine. Deflacija odgovara vlasnicima novca čija imovina postaje sve vrjednija, ali istovremeno smanjuje potrošnju, što dovodi do porasta nezaposlenosti i privrednih kriza. Kad do pada cijena dođe zbog porasta produktivnosti razvojem tehnike, tehnologije i organizacije, ili zbog smanjenja poreza to smanjenje je pozitivno za razvoj privrede i rast zaposlenosti. U svim ostalim slučajevima pad cijena dovodi do propasti pojedinih privrednih grana, a ako deflacija duže traje dolazi do teških privrednih kriza, stagnacije i privredne depresije.