U medijima se u zadnje vrijeme sve više spominje ekonomski pojam stagflacije. Stagflacija je stanje države ili područja monetarne unije u kojem je gospodarstvo u isto vrijeme u stanju stagnacije i inflacije. Pojam stagflacije je nastao kombiniranjem riječi inflacija i stagnacija.
Drugim riječima, stagflacija je pojava koja nastaje kada gospodarstvo ne raste ili čak pada, a cijene proizvoda i usluga i dalje rastu. Sve je popraćeno i drugim negativnim ekonomskim kretanjima poput povećanja nezaposlenosti i općenito pesimizma na tržištu.
Riječ stagflacija prvi je upotrijebio britanski političar Macleod u svom govoru iz 1965. godine pred parlamentom tijekom razdoblja istodobno visoke inflacije i nezaposlenosti u državi.
Primjeri stagflacije
Jedan od najznačajnijih povijesnih primjera stagflacije je naftna kriza iz 1970-ih godina. Naime, tada je cijena nafte eksponencijalno rasla i potaknula opći rast cijena, dok s druge strane nije došlo do gospodarskog rasta.
Posebno su bile pogođene zemlje koje nemaju vlastite energetske sirovine. Poduzeća su tada zbog povećanih troškova morala dizati prodajne cijene proizvoda i istodobno otpuštati radnike što je posljedično dovelo do pada proizvodnje.
Primjeri stagflacije zabilježeni su i tijekom ekonomske krize 2008. godine kada je došlo do pucanja prenapuhanog tržišta nekretnina kao i 2020. godine pojavom korona virusa i poznatog lockdowna.
Do stagflacije često dolazi i zbog neusklađenosti monetarne i fiskalne politike te nedostatka suradnje između ove dvije glavne politike svake države.
Idemo li prema stagflaciji?
U zadnje vrijeme često se spominje da bi centralne banke u razvijenim zemljama mogle povećati kamatne stope s ciljem obuzdavanja inflacije. Primjerice, inflacija u augustu ove godine iznosila je u SAD-u 5,3 posto, u Njemačkoj 4,1 posto, u Velikoj Britaniji 3,2 posto, u Rusiji 7,4 posto, te na razini cijele eurozone 3,2 posto.
Uz loše prognoze koje je objavio MMF koje se odnose na probleme s lancima snabdijevanja i rastućih inflatornih pritisaka, koji se mogu pogoršati na jesen i zimu ukoliko se centralne banke odluče na povećanje kamatnih stopa vrlo lako može doći do pada gospodarske aktivnosti što uz postojeću inflaciju automatski dovodi do stagflacije.
Rješavanje stanja stagflacije predstavlja veliki izazov za svaku državu, jer mjere koje djeluju na smanjenje inflacije istodobno guše gospodarski oporavak i obrnuto. U svakom slučaju oporavak nije lagan i često je dugotrajan.