Zlato je jedan od najrjeđih prirodnih elemenata u Zemljinoj kori. Prema procjenama ima ga samo nekoliko miligrama po toni. Pojavljuje se u prirodi u čistom obliku ili kao slitina s drugim metalnima. U narednim redovima saznajte s koliko zlata raspolažu zemlje u regiji i svijetu.
Zlato je bilo poznato i korišteno već u prapovijesno doba. Zbog svoje rijetkosti i svojstava od davnina se koristi kao sredstvo plaćanja ili čuvanja vrijednosti.
U vrijeme nastanka ovog teksta vrijednost jedne unce (troy unca) zlata iznosila je 1.896,15 dolara ili 1.671,98 eura. Unca je tradicionalna mjera za masu u Velikoj Britaniji i bivšim kolonijama britanskog carstva i jedna unca iznosi 28.34952 grama. Ipak, treba imati na umu da se za zlato i ostale plemenite metale uglavnom koristi troy unca koja je nešto teža i iznosi 31,10348 grama.
Kroz povijest vrijednost zlata je uz povremene padove uglavnom rasla što je razlog da su mnogi investitori i države zlato doživljavali kao relativno sigurno sredstvo za uvećanje i očuvanje svojega bogatstva. Grafikon ispod prikazuje kretanje cijena zlata od 2004. godine pa sve do danas.
Gdje se čuva zlato?
Zlato se tradicionalno drži u sefovima velikih renomiranih inozemnih banaka, za koje se smatra da su sigurne. Primjerice, takve banke su američki FED, Bank of England ili Europska centralna banka. U zadnje vrijeme dosta zemlja povlači svoje zlato u matične države jer žele imati mogućnost da u što kraćem roku mogu u slučaju velikih poremećaja u gospodarstvu raspolagati s njime.
Ukupna količina zlata koji se nalazi diljem svjetskih centralnih banaka iznosi oko 35.000 tona.
Zlato u regiji
#Hrvatska
Na početku iznenađenje! Budući da je Hrvatska članica europske unije za očekivati je bilo da će biti u vrhu ove liste no stvarnost je ipak drugačija. Hrvatska raspolaže s ukupno 0 tona zlata.
Naime, zbog krpljenja rupa u proračunu Hrvatska narodna banka (HNB) je 2001. godine prodala većinu svoga zlata, (oko 13 tona) gledajući iz današnje perspektive po mizernoj cijeni od 272 USD po unci čime su proračun popravili za cca 115 milijuna dolara. Nekoliko godina kasnije HNB je prodala i preostali dio zlata čime je Hrvatska postala jedna od rijetkih država koje nemaju zlata u svome vlasništvu.
Koliko je to bio loš potez svjedoči današnja današnja vrijednost zlata od 1.896,15 dolara za jednu uncu. Budući da Hrvatska od 2023. godine kao sredstvo plaćanja uvodi euro vrlo vjerojatno u skoroj budućnosti neće ni kupovati zlato.
#Kosovo
S obzirom da se radi o relativno mladoj državi nije nas iznenadio podatak da Kosovo kao i Hrvatska uopće nema zlatnih rezervi.
#Albanija
Malo bolja od Hrvatske je Albanija. Narodna banka Albanije trenutno čuva 2,8 tona ovog plemenitog metala.
#Bosna i Hercegovina
Sljedeća na listi je Bosna i Hercegovina s ukupno 3 tone zlata. S obzirom na tešku ekonomsku situaciju ne bi nas iznenadilo da se Centralna Banka Bosne i Hercegovine ugleda na Hrvatsku te proda svoje zlato.
Vrijednost konvertibilne marke je vezana za euro i sukladno tome Centralna banka BiH nema zakonsku obavezu da ima bilo kakvu rezervu u zlatu. Ipak ima otvorenu zakonsku mogućnost da ga kupuje, što je ova institucija i radila u prošlosti. Doduše rijetko.
#Slovenija
Slovenija se po količini zlata koje posjeduje također nije odmakla od svjetskog začelja na kojem pravi društvo već spomenutim zemljama regije. Ukupna količina koju posjeduje ova zemlja Europske unije iznosi 3,2 tone.
Znajući da je Slovenija dio Europske monetarne unije sumnjamo da će doći do nekih značajnijih kupovina zlata.
#Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija trenutno ima 6,9 tona zlata što je primjerice više nego što zajedno imaju BiH i Slovenija.
#Srbija
Od zemalja bivše Jugoslavije Srbija se uvjerljivo nalazi na prvom mjestu sa 37.2 tone zlata što je za balkanske uvjete respektabilna brojka. Narodna banka Srbije je sve do nedavno svoje zlato čuvala u Švicarskoj.
Zbog globalnih političkih i ekonomskih nesigurnosti koje su uzrokovane pandemijom korona virusa Srbija je kompletno zlato koje posjeduje prebacila u Srbiju.
Vodeće svjetske zemlje po količini zlata
Prvo mjesto uvjerljivo drže Sjedinjene Američke države s 8.133,5 tona zlata. Druga je Njemačka koja u svome vlasništvu posjeduje 3359,1 tona zlata.
Iako nije država ubrojili smo ovdje i Međunarodni monetarni fond (IMF) koji je težak 2814 tona zlata.
Posljednjih godina izuzetno aktivni kupci na tržištu zlata bili su Rusija i Kina. Rusija trenutno ima 2295,4 dok Kina raspolaže s 1943,3 tona zlata
Među deset najbogatijih “zlatnih” država spadaju još i Italija, Francuska, Švicarska, Japan i Nizozemska.